среда, 21. август 2013.

DUBROVNIK

DUBROVAČKI KALENDAR ZA PROSTU GODINU 1898.
(U izdanju i nakladi Srpsko Dubrovačke Štamparije, A. Pusarića)



Stradun

Po popsisu od 31.12.1890.god,opština Dubrovnik imala je 11.177 stanovnika od toga 5.494 muškaraca i 5.683 žene. Svi oni živeli su u gradu Dubrovniku i 15 odlomaka, današnjih mesnih zajednica. Samo je Dubrovnik imao 7.220 stanovnika od toga 3.532 mužkaraca i 3.688 žena. Po veroispovestima bilo je 10.327 rimo-katolika, 546 pravoslavaca,15 luteranaca, 206 reformista,79 jevreja, 2 muhamedanca i 1 bez ikakve veroispovesti.
SRPSKI jezika je govorilo 9.713 Dubrovčana a ostali:Talijanski njih 716, Slovenski 19,Ruski 2,Češki 52,Poljski 6,Nemački 285,Madjarski 384. Čak 2.805 muškaraca je znalo pisati i čitati na svom jeziku i 1.696 žena. Potpuno nepismenih bilo je 2.674 muškaraca i  3.962 žene.


 Dubrovčani

 Danas je, što je i potpuno normalno,statistička slika o Dubovačkoj regiji ili ti Županiji, u potpunosti promenjena.  Ovi podaci ostaju kao istorijske činjenice i oni za navek podsećaju na pitanje. "Gde se dedoše Srbi iz ovog drevnog grada". Nažalost, sve ono što je uistinu bilo srpsko, počev od jezika i dijalekta, pa do kulture i običaja, vremenom je postalo hrvatsko, pa se tako i danas mnogi čude kada shvate da su najveće perjanice „hrvatske nauke i književnosti", počev od Ruđera Boškovića, pa sve do Marina Držića, u stvari bili Srbi, odnosno ponosno isticali da govore srpskim jezikom.

 
Za vreme celog 19. veka Srbi katolici bili su nosioci srpske narodne misli i značajan činilac srpskog naroda. Sve vreme su se otvoreno borili protiv poricanja postojanja srpstva u Dubrovniku, stalno ističući da je jedno vera, a drugo narodnost. Najveći, često i jedini razlog „olakog" prihvatanja katoličanstva među ovdašnjim Srbima bila je praksa da se u grad za stalnog žitelja ne prima niko ko prethodno ne usvoji pravila katoličke crkve. Ipak, pokatoličeni Srbi su i dalje ostajali Srbi, čuvajući tradiciju i svoje običaje. To je i razlog što se srpska obeležja u ovom, danas možda i „najhrvatskijem" gradu, mogu videti na svakom koraku.

Нема коментара:

Постави коментар